HR - Ljudski Resursi - Hrvatska

DZS: u prosincu prošle godine 75 tisuća manje zaposlenih nego u siječnju

Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj je krajem prošle godine bio za 75 tisuća manji nego na početku godine - krajem prosinca zaposlenih je bilo nešto više od 1,45 milijuna dok je u siječnju taj broj premašivao 1,52 milijuna, pokazuju konačni podaci o zaposlenima u prošloj godini što ih je objavio Državni zavod za statistiku.

Prema tim podacima, krajem prosinca u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.450.039 zaposlenih, što je 75.441 osoba, ili 4,9 posto manje nego u siječnju kada je zaposlenih bilo 1.525.480.

Broj ukupno zaposlenih veći je dio godine padao iz mjeseca u mjesec, a izuzetak su četiri mjeseca - travanj, svibanj, lipanj i srpanj kada je nešto rastao u odnosu na mjesece prije.

Statistički podaci pokazuju da je najviše radnih mjesta tijekom prošle godine izgubljeno u pravnim osobama u kojima je broj zaposlenih s 1.234.411 osoba u siječnju u prosincu pao na 1.178.827, što je smanjenje za 55.584 osobe, ili za 4,5 posto.

U pravnim je osobama broj zaposlenih tijekom prošle godine padao gotovo iz mjeseca u mjesec, izuzev samo svibnja i lipnja kada je zabilježen blagi rast na mjesečnoj razini.

U najvažnijoj djelatnosti, prerađivačkoj industriji broj zaposlenih u pravnim osobama neznatno je rastao samo u veljači u odnosu na siječanj, a nakon toga padao iz mjeseca u mjesec i ukupno je smanjen za više od 17 tisuća osoba - krajem siječnja pravne osobe u prerađivačkoj industriji zapošljavale su 240.742 osobe, a krajem prosinca 7,1 posto manje njih, ili 223.663 osobe.

U okviru prerađivačke industrije iznadprosječan postotni pad broja zaposlenih bilježe primjerice proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (12,1 posto), proizvodnja odjeće (12,3 posto), proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (12,9 posto), itd.

U postotku je najveći pad, za čak 43 posto, statistika registrirala u djelatnosti popravak i instaliranje strojeva gdje je u siječnju bilo zaposleno 14.093 osobe, a u prosincu njih 8.024, ili šest tisuća manje.

Među rijetkim djelatnostima unutar prerađivačke industrije koje su u prošloj godini imale više zaposlenih krajem nego početkom godine je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod kojom statistika vodi i brodogradnju, gdje je broj zaposlenih porastao sa 12.382 u siječnju na 14.245 u prosincu.

U pravnim osobama u trgovini na veliko i malo broj zaposlenih u prošloj je godini smanjen za više od 25 tisuća, sa 221.366 na 195.797, dok je u građevinarstvu broj zaposlenih sa 107.233 u siječnju na kraju godine pao ispod sto tisuća, na 99.410.

Tako su po broju zaposlenih krajem godine građevinarstvo pretekli javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje te obrazovanje, a te su dvije djelatnosti zabilježile i nešto veći broj zaposlenih u prosincu nego u siječnju. U javnoj upravi i obrani; socijalnom osiguranju broj zaposlenih sa 105.449 u siječnju porastao je na 106.052 u prosincu, a u obrazovanju sa 101.961 osobe na 104.566.

Po konačnim statističkim podacima o zaposlenima u razdoblju od siječnja do prosinca prošle godine, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama smanjen je za više od 17 tisuća, sa 254.422 zaposlena u siječnju na njih 237.406 u prosincu, a osiguranih je poljoprivrednika bilo 2,8 tisuća manje, odnosno broj im je pao sa 36.647 na 33.806.

Krajem prošle godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je 291.545 osoba, što je 37.254 osobe, ili 14,6 posto više nego u siječnju.

Stopa registrirane nezaposlenosti u prošloj se godini kretala od najnižih 14,0 posto u lipnju do najviših 16,7 posto u prosincu.